ZAGREBAČKI SALON godišnja je izložba suvremenog likovno-umjetničkog stvaralaštva. Zagrebački salon posvećen arhitekturi održava se trijenalno i u području arhitekture je najznačajnija likovna manifestacija na kojoj hrvatski arhitekti imaju priliku pokazati dosege suvremene produkcije na nacionalnoj razini. Kao jedan od važnijih kulturnih događaja u gradu i zemlji, duge povijesti i velikog ugleda, Zagrebački salon uvijek financijski podupiru Grad Zagreb i Ministarstvo kulture. Zagrebački salon - arhitektura operativno vodi i za njegovu organizaciju i troškove odgovara Organizacijski odbor.
Pravo sudjelovanja na 44. zagrebačkom salonu – arhitektura imaju svi autori i autorske grupe koji su državljani RH, te autori i autorske grupe strani državljani za autorsko djelo projektirano ili ostvareno u Hrvatskoj. Autori se za sudjelovanje pozivaju javnim pozivom objavljenim u pisanim i elektroničkim medijima.
Zagrebački salon - arhitektura žirirana je likovna manifestacija, što znači da stručno povjerenstvo selektira pristigle radove. Odabrani radovi konkuriraju za nagrade Salona, a odluku o tome donosi Ocjenjivački sud, kojeg imenuje Organizacijski odbor.
Na prethodna dva Salona posvećena arhitekturi Organizacijski odbor ulogu Ocjenjivačkog suda povjerio je osobi međunarodnog Selektora s priznatim referencama u međunarodnim kulturnim i umjetničkim krugovima te na području arhitektonske kritike i publicistike.
Tako je 38. ZS - arhitektura selektirao talijanski arhitekt, teoretičar i kritičar arhitekture Stefano Boeri, tadašnji glavni urednik časopisa “Domus”, a danas glavni urednik Abitare-a i profesor na Polytechnic University u Milanu.
Zadnji 41. ZS - arhitektura selektirao je Manuel Gausa Navarro, španjolski arhitekt, teoretičar i kritičar, urednik prestižne izdavačke kuće i arhitektonsko-istraživačkog biroa ACTAR, iz Barcelone, te jedan od osnivača Actar Architecture and Actar Editorial.
Ovim izborom internacionalnih selektora koji su napisali i opsežne teorijsko-analitičke članke o suvremenom trenutku hrvatske arhitekture za katalog Salona, a koji su potom prevođeni na više jezika i objavljeni paralelno u stranoj literaturi i časopisima, UHA je imala cilj potaći međunarodni značaj i odjek zagrebačkog salona koji tradicionalno nosi atribut središnje likovne manifestacije nacionalnog nivoa, barem kada je o arhitekturi riječ. Svrha je bila i propitivanje pozicije hrvatske arhitektonske kulture, unutar zajedničkog kulturnog proizvoda suvremene europske arhitekture.
UHA je za selektora 44. zagrebačkog salona – arhitektura pozvala Hansa Ibelingsa, povjesničara arhitekture iz Rotterdama svjetskog ugleda, te jednog od osnivača, a danas glavnog urednika i izdavača dvomjesečnika „A10 new European architecture“, časopisa koji danas diljem Europe prima više od dvadeset i pet tisuća pretplatnika.
