|
|
|
|
Otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2010. i dodjeljene nagrade UHA-e za najbolja arhitektonska ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2010.
l
|
|
|
|
U prostoru Palače Milesi u četvrtak 25.11. u 19.00 sati otvorena je Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2010. koju Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) tradicionalno organizira od 1984.godine. U skladu sa nastojanjem da se što više arhitektonskih manifestacija dešava u svim dijelovima Hrvatske UHA već nekoliko godina otvorenje Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata i dodjelu nagrada organizira u svojim regionalnim društvima.
Izložbu su otvorili ispred Ministarstva kulture RH Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Hrvoje Hrabak i Jurica Jelavić, predsjednik Društva arhitekata Splita. Ceremoniju dodjele nagrada UHA vodila je Vanja Ilić, voditeljica Stručnog savjeta UHA, a nagrade je uručivao Damir Šimunović, član uprave tvrtke FEAL koja je bila glavni sponzor nagrada. Nagradu Viktor Kovačić za životno djelo uručio je Lenko Pleština, dekan Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupni životni opus, Udruženje hrvatskih arhitekata ove godine dodjeljuje uvaženom hrvatskom arhitektu prof.dr.sc. Edi Šmidihenu.
Professor emeritus, dr. sc. Edo Šmidihen
Prvo desetljeće 21. stoljeća završava svojevrsnom krizom arhitektonske discipline u Hrvatskoj. Unutar opće društvene percepcije struka je razapeta između kriterija “elitističkih aspiracija” i pragmatične nekritičke produkcije “vizualne retorike” u službi kratkoročnog interesa. Istovremeno, svjedoci smo nepovratne devastacije gotovo svih nivoa okoliša, najvećeg kvalitativnog resursa hrvatskog prostora, osnovnog medija djelovanja arhitekta, ali i medija u isključivoj domeni odgovornosti njegova poziva.
Arhitektonska produkcija socijalno odgovornog, racionalnog, suzdržanog, skromnog i profinjenog arhitektonskog prosedea, okrenutog stvaranju humane budućnosti unutar kultiviranog prostornog okruženja, temeljena na osnovnim postulatima internacionalne, ali i “herojske” tradicije hrvatske moderne 20. stoljeća, gotovo da tinja ispod prezentne glasnosti suvremene hrvatske arhitektonske stvarnosti. Nisu li to, u neku ruku, bili i temeljni izazovi kulturoloških principa Kovačićeva arhitektonskog prosedea?
Danas, gledajući unatrag, djelo arhitekta Ede Šmidihena otkriva se u svojoj punoj vrijednosti potencijalnog i trajnog korektiva tekuće zbilje. U svojoj kreativnoj suštini ono je utemeljeno između dva dizajnerska projekta. Prvog, autorski osobnog, i završnog, posvećenog zajednici: inicijacije – total-dizajna kina August Cesarec, prostora posvećenog kulturnoj nadgradnji tadašnjeg vremena; i onog završnog – višegodišnjeg mukotrpnog “majeutičkog” truda koncipiranja, osnutka i strukturiranja studija Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Istovremeno, u praksi vlastita vremena, arhitekt Šmidihen svoj poziv disperzira unutar sustava odgovornosti arhitekta-sveučilišnog profesora: projektanta, pedagoga, znanstvenika, upravitelja studija i društveno odgovornog intelektualca.
Edo Šmidihen dizajnira prostorne sklopove, djela oblikovana konstrukcijom rafiniranih linearnih sustava čeličnih konstrukcija, preklopljenih s egzaktno dorečenim i precizno definiranim funkcionalnim rješenjima:
- Dom Revolucije u Sarajevu, ostvaren ranih šezdesetih godina, u kontrastu lapidarnog i transparentnog volumena svojom profinjenom redukcionističkom geometrijom otvara poglavlje hrvatske arhitekture šezdesetih godina 20. stoljeća, koje u skladu s visokim umjetničkim standardima i pozitivističkom klimom ostvaruje i specifičan doprinos povijesti internacionalne moderne.
- Tržni centar Trnsko realiziran u prostornom slijedu uz antologijsku Dragomanovićevu robnu kuću, produkt je visokog standarda funkcionalističke odgovornosti projektanta i racionalnog dizajna elementarne čelične konstrukcije.
- Stambeni neboderi u Zenici uzdignuti su do urbanog znaka tog sjevernog dijela grada, ostvarili su dodatnu arhitektonsku i urbanističku kvalitetu, iako je projektantski zadatak predviđao samo pragmatičan, ali neuobičajen i zahtjevan spoj realizacije lokalne industrije – čelika u nosivoj konstrukciji i građevinskog materijala siporeksa u zidnim panelima.
- Niz školskih zgrada ostvarenih uglavnom u novijim dijelovima Zagreba potvrđuje izuzetno visoku odgovornost i profesionalnu razinu u svim fazama projektantskog procesa.
Andrej Uchytil
Edo Šmidihen rođen je 1930. u Celju. Diplomirao je 1955. na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1958. do 1982. godine kontinuirano djeluje kao arhitekt-projektant, te projektira i izvodi značajan opus školskih zgrada, zgrada javne namjene i stambenih zgrada. U pristupu projektantskom radu promovira metodu timskog rada u autorskim tandemima s arhitektima R. Horvatom, B. Magašem, A. Dragomanovićem i R. Nikšićem. U dva navrata nagrađen je godišnjom nagradom “Viktor Kovačić” (1963. i 1972.). Od 1958. zaposlen je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zvanje docenta stekao je 1972., izvanrednog profesora 1981., a redovitog profesora 1987. godine. Doktorirao je 1981. obranivši disertaciju “Prilog primjeni teorije zvučnog gušenja dvostrukih pregradnih zidova”. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova, članaka i izvještaja s problematikom arhitektonskih konstrukcija i fizike zgrada, posebno iz područja arhitektonske akustike. Vodi istraživanje prostornih koncepcija rješenja nove Nacionalne i sveučilišne knjižnice te područnih gradskih knjižnica (1976.-1982.), znanstvene projekte “Arhitektonske konstrukcije u funkciji zaštite izgrađenih prostora” (1986.-1990.), te “Fizikalno-tehničke i higijenske karakteristike zgrade” (1980.-85.). Dekan je Arhitektonskog fakulteta (1981.-1985.); predstojnik Katedre za arhitektonske konstrukcije (1985.-1987.); voditelj Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu (1989.-1998.). Umirovljen je 1999. godine, a 2002. promoviran je u zvanje professor emeritus. Istaknuti je član mnogih strukovnih udruženja i organizacija u kojima obnaša važne funkcije.
Djela:
Izvedbe (odabir):
1960.-1962. Muzej narodne revolucije, Sarajevo (koautor: B. Magaš)
1963.-1969. Osmogodišnja škola Trnsko, Zagreb (koautor: R. Nikšić)
1963.-1969. Osmogodišnja škola Zapruđe, Zagreb (koautor: R. Nikšić)
1967.-1969. Opskrbni centar Trnsko – trgovine i servisi, Zagreb
1968.-1969. Osmogodišnja škola Klaka, Zagreb (koautori: A. Dragomanović, R. Nikšić)
1971.-1973. Stambeni tornjevi, Zenica
1972.-1974. Matematička gimnazija u Zagrebu (koautori: R. Nikšić, O. Vujović)
1975.-1979. Školski centar, Novigrad
1980.-1981. Ladanjska kuća, Stubičke Toplice
Prvonagrađeni natječajni radovi:
1958. Muzej revolucije, Sarajevo (koautori; B. Magaš, R. Horvat)
1963. Dom Radiotelevizije Zagreb, Zagreb (koautori: A. Dragomanović, R. Nikšić)
1964. Arhitektonsko-urbanističko rješenje Omladinske ulice, Slavonski Brod
1968. Robna kuća VA-MA, Varaždin (koautori: A. Dragomanović, R. Nikšić)
1970. Arhitektonsko-urbanističko rješenje zapadnog ulaza u grad Zagreb (koautori: A. Dragomanović, R. Nikšić)
Priznanja i nagrade:
1963. Godišnja nagrada “Viktor Kovačić” za Muzej narodne revolucije u Sarajevu (koautori: B. Magaš, R. Horvat)
1969. Plaketa za suradnju i unapređenje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu
1972. Godišnja nagrada “Viktor Kovačić” za opus izvedenih školski zgrada (koautori: A. Dragomanović, R. Nikšić)
1984. Povelja Centra za automatsku obradu podataka iz Zagreba
1996. Odličje Reda Danica hrvatske s likom Marka Marulića
Nagrada “NEVEN ŠEGVIĆ” za najuspješniji publicistički, kritički, znanstveno – istraživački i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma u 2010. godini dodjeljena je dr. Tomislavu Premerlu za ukupni znanstveno-istraživački i publicistički rad na području arhitekture i urbanizma, (Recentno: urednik izdanja Hrvatska arhitektura u XX stoljeću, zbornik radova, Matica hrvatska)
Nagrada UHA-e “Neven Šegvić” 2010. godine dodjeljuje se dr. sc. Tomislavu Premerlu za njegov sveukupni publicistički i znanstveno-istraživački rad te istaknuti doprinos arhitektonskoj struci s aspekta kritičkog i teorijskog promišljanja i sagledavanja. Generacije arhitekata o modernoj su hrvatskoj arhitekturi učili iz Premerlove rane i s vremenom antologijske knjige Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – nova tradicija iz 1989. godine, ponovno izdane već 1990. godine, koja je pružila dragocjena znanja i uvide u to značajno razdoblje hrvatske arhitekture te tako postala gotovo nezaobilaznom polaznom točkom mnogim kasnijim istraživanjima hrvatske moderne tradicije. Od tada pa do recentno izdanog zbornika radova Hrvatska arhitektura u XX. stoljeću iz 2009. godine, kojemu je urednik izdanja i kojim se ponovno posvećuje preispitivanju i valorizaciji istaknutih pojava, pokreta i fenomena hrvatske arhitekture 20. stoljeća, Tomislav Premerl objavio je impresivni niz znanstvenih, teorijskih i kritičkih napisa, studija, eseja, članaka i knjiga, posvećenih raznim aspektima i razdobljima hrvatske arhitektonske baštine i likovne umjetnosti i kulture, kojima je, kao i svojom uredničkom, izložbenom i javnom aktivnošću, snažno obilježio i obogatio hrvatsku arhitektonsku i kulturnu scenu.
Nagrada “BERNARDO BERNARDI” za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za proteklu godinu.
Nominirani su:
NIKOLA BAŠIĆ
SPOMEN OBILJEŽJE KORNATSKIM VATROGASCIMA, Kornati
HELENA PAVER NJIRIĆ
INSTALACIJA MOIRÉ, Rim
PULSKA GRUPA
UREDI PULA FILM FESTIVALA, Pula
STUDIO UP: LEA PELIVAN, TOMA PLEJIĆ + IVANA FRANKE + SILVIO VUJIČIĆ
POSLOVNA ZGRADA SJEDIŠTA SPECTATOR GRUPE, Zagreb
Nagrada “BERNARDO BERNARDI” dodjeljuje se:
NIKOLA BAŠIĆ
SPOMEN OBILJEŽJE KORNATSKIM VATROGASCIMA, otok Kornat
Nikola Bašić - Spomen obilježje kornatskim vatrogascima naotoku Kornatu
Stvarati u zaštićenom i gotovo netaknutom prirodnom krajoliku, kojeg je čovjek posljednji put dotaknuo davno da bi sebi prilagodio teren za preživljavanje, krajnje je osjetljiv i zahtjevan zadatak. Upravo to je bila zadaća arhitekta Bašića na otoku Kornatu, s dodatno odgovornim i plemenitim ciljem obilježavanja spomena na veliku tragediju hrvatskih vatrogasaca. Ovaj izuzetno kompleksan i dvostruko zahtjevan zadatak arhitekt Bašić provodi s iznimnom razinom autorskog promišljanja i nesvakidašnjeg senzibiliteta, koristeći kao gradbene elemente zatečene forme i artefakte krajolika. Preslagivanjem i preoblikovanjem terena zatečenim kontekstualnim elementima autor stvara djelo koje, premda u pojavnosti nenametljivo i gotovo sraslo s ambijentom, zrači izuzetnom energijom i snagom. U procesu njegove realizacije, rukovođeno promišljenom autorskom idejom, postignuto je upečatljivo zajedništvo arhitektonske misli, ožalošćenih obitelji stradalih vatrogasaca i cijele šire zajednice, što je rezultiralo dirljivim i dostojanstvenim spomen-obilježjem, od iznimnog značaja kako za samu arhitektonsku struku tako i za cjelokupnu hrvatsku javnost. Ujedno je ovim djelom, važnim u više aspekata i u više konteksta, naznačen produktivni smjer promišljanja ovakvih spomeničkih intervencija.
 Lea Pelivan i Tomo Plejić -STUDIO UP, Ivana Franke i Silvio Vujičić - Poslovna zgrada sjedišta Spectator Grupe u Zagrebu
Nagrada “BERNARDO BERNARDI” dodjeljuje se:
STUDIO UP: LEA PELIVAN i TOMA PLEJIĆ + IVANA FRANKE + SILVIO VUJIČIĆ
POSLOVNA ZGRADA SJEDIŠTA SPECTATOR GRUPE, Zagreb
Projekt preoblikovanja zgrade i uređenja njena interijera autori su preuzeli u trenutku otvaranja gradilišta. Njihov se kreativni izazov time pretvorio u nadilaženje ograničenja naslijeđenog projekta i preispitivanje postavljenih standarda u organizaciji i oblikovanju uredskih prostora. Zacrtane ciljeve autori ovdje vješto i spretno ostvaruju. Fasadni reljef bijelih radnih kapsula na crnoj pozadini pročelja dokida anonimnost generičkih poslovnih zgrada susjedstva. Sustav kapsula nastanjuju zaposlenici u uredima poluotvorenog tipa, što potiče drugačije načine korištenja i odvijanja poslovnog procesa. Unutar crnog tkiva zgrade nižu se začudni elementi: mehanički disk automatizirane garaže, hipertrofirani otirač ulazne rampe, bijela stubišna spirala, umjetnička instalacija kao pretprostor uprave tvrtke te konferencijska dvorana s beskonačno otvorenom kompozicijom konferencijskih stolova, što upućuje na izazov interakcije i igre. U zgradi su ostvareni zanimljivi kontrapunkti običnog i posebnog, crnog i bijelog, pristupačnog i ekskluzivnog. U sinergiji s razrađenim i ciljano usmjerenim umjetničkim intervencijama, ova realizacija predstavlja značajan koncepcijski pomak od uobičajenih pristupa u promišljanju i oblikovanju radnih prostora i poslovnih zgrada.
Nagrada “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za proteklu godinu.
Nominirani su:
ARHITEKTI: Rujana Bergam Marković, Boška Bahtijarević, Aleksandar Marković
DVIJE KUĆE, Bratovići, Istra
MARIJA BURMAS, IVO LOLA PETRIĆ
VIŠESTAMBENA GRAĐEVINA POS, Vrgorac
TOMISLAV ĆURKOVIĆ, ZORAN ZIDARIĆ
OBITELJSKA KUĆA, Zagreb
ANDRIJA RUSAN, JASMINKA RUSAN
KUĆA DAŠEKOVO, Gornja Podgora
NIKOLA POPIĆ
KUĆA KOSOR
Bol, otok Brač
Nagrada “DRAGO GALIĆ” dodjeljuje se:
MARIJA BURMAS, IVO LOLA PETRIĆ
VIŠESTAMBENA GRAĐEVINA POS, Vrgorac
Marija Burmas i Ivo Lola Petrić - Višestambena građevina POS u Vrgorcu
Projekt višestambene zgrade u Vrgorcu, u ovom za struku teškom vremenu, postiže visoki standard arhitektonske realizacije. Autori kroz projekt pokazuju visoki stupanj arhitektonske odgovornosti, kako prema investitoru i budućim korisnicima, tako i prema okolnom prostoru. Ne popuštajući pritiscima i teškoćama u procesu projektiranja i gradnje, čvrsto i argumentirano provode svoj koncept i realiziraju stambenu arhitekturu visoke kvalitete. Bez obzira na ograničena sredstva i situaciju u kojoj prostorni odnosi ne odgovaraju očekivanim ili željenim, autori reagiraju na projektantski promišljen način, smanjujući na najmanju mjeru negativna obilježja lokacije (ulica i plato autobusnog kolodvora s južne strane na visini prvog kata). Odabirom i razradom tipološke i komunikacijske sheme te tlocrtne dispozicije stanova ostvarena je volumenski razigrana ali odmjerena kompozicija koja se uklapa u zatečene prostorne odnose, istovremeno uspostavljajući nove. Odmjeren i nepretenciozan arhitektonski izraz i suzdržano oblikovanje primjereno stanovanju, koji odražavaju unutarnju strukturu zgrade, doprinose kvaliteti ostvarene arhitekture i unose suvremenu estetiku u zatečeni ambijent.
Nagrada “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za proteklu godinu.
Nominirani su:
IGOR FRANIĆ
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI, Zagreb
MARIO PEROSSA
GRADSKA SPORTSKA DVORANA, Novigrad, Istra
RANDIĆ–TURATO ARHITEKTI: Idis Turato, Saša Randić, Ana Staničić, Gordan Resan, Gorjana Drašković, Maja Ivanovski, Janko Jelić, Hrvoje Sedlić, Ida Križaj, Darko Kuiš, Ivan Arbanas, Damir Šiljeg, Andrija Čulja
OSNOVNA ŠKOLA ‘VELI VRH’, Pula
Nagrada “VIKTOR KOVAČIĆ” dodjeljuje se:
IGOR FRANIĆ
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI, Zagreb
Igor Franić - Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu
S obzirom na svoju veličinu, namjenu i simbolički značaj, Muzej suvremene umjetnosti najznačajnija je recentna investicija u kulturi, bez obzira na moguće dvojbe oko pojedinih segmenata njene realizacije. Usprkos oblikovnim različitostima užeg urbanog konteksta, autor suvereno generira vlastiti urbanizam u horizontalnom i vertikalnom smjeru, uz afirmativni odnos prema širem kontekstu Novog Zagreba. Poštujući elemente zatečenog urbaniteta gradi sklop u kompozicijskom i organizacijskom odnosu triju osnovnih prostornih smjerova (x, y, z). Uvažavajući osnovni karakter namjene, organizacija je pritom provedena pomoću gotovo paradigmatskih arhitektonskih principa, poput slobodnog plana, “otvorenog presjeka” u oba smjera, kvalitetne vertikalne artikulacije centralnog dijela te na njega vezanih lateralnih prostora. Prodori svjetla organizirani su posredno, kroz međuprostore i atrije u vertikalnom i horizontalnom smjeru. Ovakav koncept već sada je pružio mogućnost prihvaćanja i drugih očekivanih i neočekivanih sadržaja, uz očekivanu jaču afirmaciju i korištenje vanjskih prostora i partera, čime se potvrđuje doprinos ovog djela kulturnom pulsu Novog Zagreba kao i cjelokupnom kulturnom životu grada. Naročito je za istaknuti dobar odnos između monumentalnosti zgrade i mjerila okolnog konteksta, njen potencijal prepoznatljivog urbanog znaka, kao i uspješne vizualne komunikacije s neposrednim kontekstom.
Mario Perossi - Gradska sportska dvoranu u Novigradu
Nagrada “VIKTOR KOVAČIĆ” dodjeljuje se:
MARIO PEROSSA
GRADSKA SPORTSKA DVORANA, Novigrad, Istra
Na rubnom dijelu mediteranskoga grada s posebnom pažnjom očuvanja vizura i poštovanjem prema minucioznom mjerilu, stvorena je arhitektura jasnog koncepta i, za današnje vrijeme, iznimne suzdržanosti u svojoj fizičkoj pojavnosti. Autor građevinu velikog mjerila raslojava u tri razine u skladu s kontekstom, upuštajući glavni sadržaj u teren i uvodeći kontinuiranu obodnu transparentnu ovojnicu koja omogućuje osvjetljenje i vizualnu komunikaciju kao i snažno prožimanje unutarnjeg i vanjskog prostora. Primarni sadržaj nadopunjuje igralištem na krovu, poput lebdeće platforme za sportska i moguća druga događanja, koja se stapa s krajolikom i otvara vizuru prema silueti stare jezgre i mora. Dosljedno proveden koncept nenametljive prisutnosti, sofisticirane konstrukcije i izuzetno pročišćenog i decentnog oblikovanja doprinos je ne samo u projektiranju sportskih građevina, već i u promišljanju arhitekture s naglašenim senzibilitetom prema okolišu.
Ostvarenja iz 2010. godine valorizirao je Stručni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata u sastavu; voditeljica Vanja Ilić d.i.a. (Zagreb), Dario Gabrić d.i.a. (Split), Miroslav Geng d.i.a. (Zagreb), Petar Mišković d.i.a. (Zagreb), Silvije Novak d.i.a. (Zagreb), Karin Šerman d.i.a. (Zagreb), Andrej Uchytil d.i.a. (Zagreb).
|
| |
|
| |
|
| povratak na vrh::ispis
|
 |
PROGLAŠENE NOMINACIJE za nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolja ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2009. godini
l
|
|
|
|
U Nastavno-sportskoj dvorani u Gradskom vrtu u Osijeku15. prosinca 2009. U 19:00 bit će svečano otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2009. godini te dodijeljene nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za najuspješnija autorska ostvarenja hrvatskih arhitekata, realizirana u 2009. godini, u Hrvatskoj i u svijetu.
Na Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitekata 2009 godine hrvatski arhitekti prijavili su ove godine ukupno 145 autorskih ostvarenja realiziranih u protekloj godini, u kojima je sudjelovalo oko 200 suradnika. Izložbu UHA organizira od 1984.godine te je tradicionalno neselektirana tj. prepuštena je autoselekciji samih arhitekata koji svoje radove prijavljuju. Uvjet za sudjelovanje na izložbi je članstvo u Udruženju hrvatskih arhitekata i da je realizacija nastala u 2009. godini.
Ostvarenja su razvrstana u nekoliko tipologija: obiteljske kuće, višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne i javne zgrade, rekonstrukcije i dogradnje, intervencije u javnom prostoru i urbanizam, interijeri i arhitektonska publicistika.
Nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupni životni opus, Udruženje hrvatskih arhitekata ove godine dodjeljuje arhitektu Andriji Mutnjakoviću iz Zagreba.
Za godišnju nagradu “NEVEN ŠEGVIĆ” za najuspješniji publicistički, kritički i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma u 2009. godini nominirani su:
- Tomislav Odak za Arhitektonske kronike u izdanju UPI-2M BOOKS
- prof. Darovan Tušek (glavni urednik), Hrvoje Bartulović, Dujmo Žižić,
prof. Vladimir Nikolić i prof. Ivana Šverko (članovi uredništva)
za Sveučilišni studij arhitekture u Splitu u izdanju Građevinsko-arhitektonskog fakulteta,
Sveučilišta u Splitu
U ostalim kategorijama Stručni savjet UHA-e istaknuo je sljedeće nominacije najuspješnijih godišnjih ostvarenja za 2009. godinu.
U kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2009. godini za nagradu “BERNARDO BERNARDI” nominirani su:
- 3LHD: Saša Begović, Tatjana Grozdanić Begović, Marko Dabrović, Silvije Novak, Paula Kukuljica, Zvonimir Marčić, Leon Lazaneo, Eugen Popović, Nives Krsnik Rister, Andrea Vukojić
Interijer Dvorane Zamet, Rijeka
- Zora Salopek Baletić
Palača Lešić-Dimitri, Korčula
- 3LHD: Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Jasminka Jug, Zorislav Petrić, Željko Mohorović, Dijana Vandekar, Marin Mikelić
Plesni centar – rekonstrukcija Kino Lika, Zagreb
Za nagradu “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2009. godini nominirani su:
- STUDIO UP: Lea Pelivan, Toma Pleić
"P10- SUKOIŠAN SJEVER"- poslovno stambeni objekt sa javnom garažom, Split
- Ivana Ergić, Vesna Milutin, Tomislav Rukavina
2U1: stambeno-poslovna zgrada, Velika Gorica
- Jadranka Polak
Kuća za odmor, Ravna Gora
- Tomislav Pavelić
Obiteljska kuća u Rudešu, Zagreb
Za godišnju nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u 2009. godini nominirani su:
- 3LHD: Saša Begović, Tatjana Grozdanić Begović, Marko Dabrović, Silvije Novak, Paula Kukuljica, Zvonimir Marčić, Leon Lazaneo, Eugen Popović, Nives Krsnik Rister, Andrea Vukojić
Centar Zamet, Rijeka
- PRODUKCIJA 004: Davor Katušić
Ustanova za Hitnu medicinsku pomoć, Zagreb
- Marko Cvjetko, Robert Jonathan Loher
Gradska sportska dvorana, Varaždin
- Saša Randić, Idis Turato
Dječji vrtić ''Katarina Frankopan'', Krk
Ostvarenja iz 2009. godine valorizirao je Stručni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata u sastavu; voditelj Nenad Kondža d.i.a. (Zagreb), Maja Furlan Zimmermann dia (Zagreb), Nikola Popić dia (Split), Vedran Pedišić dia (Zagreb), Dubravka Kisić dia (Zagreb), Leo Modrčin dia (Rijeka), Veljko Oluić dia (Zagreb).
Izložba će biti otvorena od 15.12.2009 do 15.01.2010., a nakon Osijeka će biti predstavljena i u drugim regionalnim društvima hrvatskih arhitekata. |
| |
|
| |
|
| povratak na vrh::ispis
|
|
Dobitnici nagrada UHA-e za 2006. godinu
l
|
|
|
|
Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA)
Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb
Zagreb, 05. srpnja 2007.
Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2006. godini
Zagreb, 05. – 22. srpnja 2007. Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10
U prostoru Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu u četvrtak 05. svibnja 2007., u 18.00 sati, svečano je otvorena “Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2006. godini”
Nositelj i organizator Izložbe je Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb.
Na ovogodišnjoj izložbi je predstavljeno 128 autorskih ostvarenja hrvatskih arhitekata, realiziranih u protekloj 2006. godini, u Hrvatskoj i svijetu.
Na Izložbi sudjeluje 152 autora i njihovih 205 suradnika.
Ostvarenja su postavljena prema kategorijama prijavljenih radova; obiteljske kuće (14 radova), višestambene zgrade (19 radova), stambeno-poslovne zgrade (8 radova), poslovne i javne zgrade (39 rada), rekonstrukcije i dogradnje (9 radova), intervencije u javnom prostoru (5 radova), interijeri (24 rada) i nakladništvo (10 radova) u horizontalnom nizu, a svaki rad je predstavljen sa dva (2) kaširana plakata. 4 rada su van konkurencije.
Izložbu je svečano otvorio predsjednik UHA, mr.sc. Saša Randić te proglasio dobitnike nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za najuspješnija arhitektonska ostvarenja u protekloj 2006. godini.
Dobitnici nagrada UHA-e zau 2006. godinu
Stručni savjet UHA Goran Rako (voditelj), Marko Dabrović, Ivana Ergić, Mladen Jošić, Sabina Majdandžić, Tomislav Petrinjak i Nikola Popić nominirao je godišnja ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2006. godini za nagrade UHA-e.
Nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupni životni opus, Udruženje hrvatskih arhitekata ove godine dodjeljuje arhitektu BOGDANU BUDIMIROVU iz Zagreba.
OBRAZLOŽENJE
Bogdan Budimirov (1928.) započeo je svoju profesionalnu karijeru veoma rano, još za vrijeme studija, u uvjetima poslijeratne obnove i sveopće oskudice. Potaknut idejama istraživanja odmah se uključio u projekte masovne gradnje, od studentskih domova, preko socijalnih stanova do jeftinih turističkih kompleksa. Ta ga je praksa dovela do kriterija minimalnih uvjeta gradnje iz čega se razvio poseban interes za oblikovanje sustava koji integriraju u cjelovit dizajnerski postupak prividno razdvojene procese - konstrukciju, tehnologiju i oblikovanje. Krećući se u područjima ekstremno limitiranih operacija njegova je praksa nužno izašla iz standardnih okvira arhitektonskog i dizajnerskog produkta što ga je dovelo na posve nove i neistražene teritorije na kojima je trebalo djelovati poput istraživača i pronalazača. U području sistemskog dizajna uklonjene su granice između arhitekture i dizajna a postupak građenja i oblikovanja tretiran je na način industrijskog dizajna. Takva je praksa podrazumijevala timski rad i finalni proizvod kao rezultat organizacije cjelokupnog sustava.
Budimirov je jedan od pionira montažne gradnje velikih serija i industrijskog proizvođenja građevina. Autor je mnogobrojnih inovativnih rješenja u graditeljstvu i proizvodnji namještaja od kojih su nekolicina zaštićena domaćim i inozemnim patentima. Budimirov se veoma rano, već početkom šezdesetih, afirmirao kao autor ili koautor različitih montažnih sistema za građevine od betona, čelika i drveta. Krajem šezdesetih nastavlja svoju praksu u Muenchenu gdje za veliku projektnu tvrtku Plan GmbH projektira i izvodi novi sajam u Nuernbergu te vodi natječajne projekte za ministarstva u Bonnu, sjedište SPD u Bonnu i novu zračnu luku u Muenchenu. U osamdesetima napušta arhitektonsku praksu i posvećuje se dizajniranju ekskluzivnog uredskog namještaja. Po povratku u Hrvatsku, 1988. godine, nastavlja s dizajnerskom praksom i aktivno djeluje u profesionalnim udrugama.
Radovi Bogdana Budimirova objavljeni su u uglednim domaćim i inozemnim publikacijama među kojima se posebno izdvajaju knjige Uda Kultermana s pregledima suvremene svjetske arhitekture.
Vladimir Mattioni
Dobitnik nagrade “NEVEN ŠEGVIĆ” za 2006. godinu je arhitekt VLADIMIR MATTIONI iz Zagreba za ukupni publicistički, kritički i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma.
OBRAZLOŽENJE:
Vladimir Mattioni: koncept-kontekst-stvarnost
Vlado Mattioni jedinstven je protagonist hrvatske kulturne scene čija je djelatnost u isto vrijeme vrlo individualna ali i usmjerena prema otvaranju novih horizonta kako za struku tako i za širu društvenu zajednicu. Doprinos Vlade Mattionija treba sagledati u rasponu njegovih interesa i sposobnosti amalgamiranja različitih disciplina i područja djelovanja pri čemu njegov osebujni rad ostaje koncentriran na odista bitne teme koje često znaju ostati izvan kadra površnog promatranja glavnih strujanja kulture.
Educiran kao arhitekt, od 1975 do 1990 Vlado Mattioni sa svojim partnerom Ratomirom Kulićem provodi projekt Verbumprogram i aktivni je protagonist živahne Jugoslavenske neo/post-avangardne konceptualne «nove umjetničke prakse». Teorijski visokoartikuliran Verbumprogram je bio «post-artistički i pred-znanstveni fenomen»..
Dolaskom u Zagreb početkom devedesetih, Mattioni na arhitektonskoj scenu uvodi metodu analize utemeljenu u povezivanju strukovnog, kulturnog i opće-društvenog konteksta što mu omogućuje anticipaciju i kritiku promjena koju će donijeti novi ekonomsko-politički poredak. Pri tome Mattioni ističe temeljni pomak u urbanističkom planiranju od forme prema programu. Svoju aktivnost na osmišljavanju i zagovaranju suvremenih urbanističkih strategija u kojima će tema artikulacije i baratanja javnom domenom ostati središnjom kritičkom točkom Mattioni razvija u organizaciji serije simpozija Okviri Metropole 1995.-99. Na sličnom tragu su bile postavljene i druge Mattionijeve inicijative poput instaliranja popularno zvane Dječje sobe, think-tanka u sklopu Gradskog zavada za planiranje razvoja Grada Zagreba, sudjelovanja u brojim seminarima te 2001. pokretanja prvog hrvatskog on-line e-zinea za probleme arhitekture, urbanizma i srodnih disciplina. Sve te akcije bazirane su na suradništvu, multidisciplinarnosti, otvorenosti diskursa, intelektualnoj gibljivosti. Tim strategijama i taktikama se urbanistička struka trebala pripremiti na aktivno sudjelovanje u radikalnim promjenama u izgrađenom okolišu koje su uslijedile u 21. stoljeću.
Post-tranzicijsku urbanu kakofoniju Mattioni zamjećuje u koncepcijom jedinstvenoj knjizi «Zagreb se mijenja» iz 2003. Knjiga kroz format boogazina opisuje situaciju koju, prema Mattioniju, karakterizira proces samoorganizacije i pragmatične logike slijeđenja interesa kapitala.
Nakon 2000. Mattionijeva produkcija knjiga koje piše ili uređuje te uglavnom sam i dizajnira dostiže visoki ritam, dok se za javljanje u periodici odlučuje samo u onim prilikama kada poput intelektualnog sladokusca osjeća da ga poneka tema posebno motivira za esejistički pristup. No njegov afiniteti svrstavaju ga među angažirane intelektualce koji dokazuju da se o gradogradnji može misliti artikulirano i uz odbijanje neprincipijelnosti. Mattioni se s jednakom predanošću i uvjerljivošću bavi raznim, no brižljivo odabranim temama koje se u najvećem dijelu presijecaju u fenomenu urbanosti kojeg Mattioni problematizira kao asemblaž umjetničkih praksi, politike, arhitekture, svakodnevice... Istovremeno osjetljiv za društvenu stvarnost i za sofisticirane kulturne teme, Mattioni je dragocjeni kulturni radnik i elokventni tumač hrvatske arhitektonske i urbanističke problematike.
Maroje Mrduljaš
Godišnja nagrada “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u protekloj 2006. godini dodijeljena je autorima Vedranu Pedišiću i Emilu Špiriću za rad:
Rekonstrukcija i dogradnja OŠ "Tituš Brezovački", Špansko I u Zagrebu
autori: Vedran Pedišić i Emil Špirić
suradnici: Hrvoje Davidovski, Mladen Hofmann, Gordana Gregurić
fotografija: Sandro Lendler
Suverenim rješavanjem funkcionalnih, možemo reći «nojfertovskih» zadataka, te ostvarivanjem pritom korisnih i ugodnih prostora boravljenja, a sve uz minimalno korištenje arhitektonske dramaturgije, čijim viškom arhitektura često zna izgubiti svoj smisao, izdvojio se projekt Rekonstrukcije i dogradnje OŠ „Tituš Brezovački“, Špansko I u Zagrebu, autora Vedranu Pedišiću i Emilu Špiriću te su time i dobitnici nagrade “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u protekloj 2006. Godini.
Nagrada “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2006. godini dodijeljena je autoru Hrvoju Njiriću za rad:
Mini stambeno naselje u Gračanima, Zagreb
autor: Prof. Hrvoje Njirić
suradnici: Tena Žic i Juan J. Nuňez Andrade
Postizanje iskoraka unutar stambene tipologije, koju bezrazložno zovemo Urbane vile tepajući nemuštim ožbukanim kockama 10x10x10m koje prekrivaju pitome hrvatske brežuljke i voćnjake, smatramo mjestom kojim se arhitektura vraća kao dominirajući element uspješnosti ili neuspješnosti stambene arhitekture.
Iz toga razloga nagradu “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2006. dobiva Prof. Hrvoje Njirić za Mini stambeno naselje u Gračanima, Zagreb.
U kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2006. godini nagrada “BERNARDO BERNARDI” dodijeljena je radu:
Memorijalni muzej JUSP Jasenovac, stalni postav izložbe
arhitektura
autor: Helena Paver Njirić
suradnici: Ana Krstulović, Marin Kaliterna,
Anči Bošnjak, Vesna Kovačević
konstrukcija, detalji: Berislav Medić
izložba-koncepcija i postav
autorica: Leonida Kovač
multimedija: Dubravko Kuhta Tesla
fotograf Damir Fabijanić
U kategoriji koja je ove godine bila posebno izjednačena, jedan rad izdvojio se arhitekturom koja nastaje više srcem nego razumom. Dolazeći ponekad i do ruba banalnosti ovaj projekt pokazuje nam da neke stvari niti je moguće niti potrebno shvatiti, već ih trebamo i možemo samo osjetiti. Nagrada Bernardo Bernardi, za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja, zato se dodjeljuje Heleni Paver Njirić za Memorijalni muzej JUSP Jasenovac, stalni postav izložbe.
za Stručni savjet UHA
doc. Goran Rako
dopredsjednik UHA i voditelj Stručnog savjeta UHA
NAGRADE UDRUŽENJA HRVATSKIH ARHITEKATA (uha)
Udruženje hrvatskih arhitekata kao poticaj stvaralaštvu s područja arhitekture, urbanizma i dizajna te kao poticaj javnoj afirmaciji misli i djela hrvatskih arhitekata, u cilju promicanja društvene uloge arhitektonskog stvaralaštva i vrednovanja arhitektonskih dostignuća u vremenskom slijedu njihova nastajanja dodjeljuje dolje navedene nagrade.
"Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata" ima tradiciju dugu preko 30 godina. Arhitekti na Izložbu mogu prijaviti i izložiti samo ona arhitektonska djela koju su realizirana u protekloj godini.
Sve realizacije predstavljene na Izložbi konkuriraju za 4 godišnje nagrade UHA-e;
* nagradu "VIKTOR KOVAČIĆ" za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupan životni opus u svim domenama arhitektonskog stvaralaštva;
* nagradu "VIKTOR KOVAČIĆ" za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za proteklu kalendarsku godinu;
* nagradu "DRAGO GALIĆ" za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za proteklu kalendarsku godinu;
* nagradu "BERNARDO BERNARDI" za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za proteklu kalendarsku godinu;
* nagradu "NEVEN ŠEGVIĆ" za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture.
(1) Nagradu "VIKTOR KOVAČIĆ" ustanovila je Skupština Društva arhitekata Hrvatske (DAH) 1959. godine kao nagradu za životno djelo i kao godišnju nagradu.
Nagrada "VIKTOR KOVAČIĆ" nosi ime po hrvatskom arhitektu (1974. – 1924.), sveučilišnom profesoru, koji je probijao putove moderne arhitekture i bio promotor arhitektonske misli i zbivanja u Hrvatskoj početkom XX. stoljeća. Kovačić je svojim svestranim djelovanjem kao arhitekt, pisac i pedagog odlučno utjecao na razvitak arhitekture u Hrvatskoj. Isticanjem profesionalne etike i umjetničkog značaja arhitekture pridonio je i proširio društvenu odgovornost arhitekta gotovo na sva područja prostornog oblikovanja te zacrtao nove putove i označio početak moderniteta u suvremenoj hrvatskoj arhitekturi.
Nagrada "VIKTOR KOVAČIĆ" dodjeljuje se u obliku plakete s likom arhitekta Viktora Kovačića, rad medaljara i kipara Ive Kerdića.
(2) Nagradu "DRAGO GALIĆ" ustanovilo je Predsjedništvo Saveza arhitekata Hrvatske (SAH) 1983. godine radi izdvojenog i potpunijeg vrednovanja stambene arhitekture sa ciljem da se posebno naglasi njen širi stručni i društveni značaj i to kao godišnju nagradu za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture;
Nagrada "DRAGO GALIĆ" nosi ime po arhitektu (1907 – 1992), akademiku i dugogodišnjem sveučilišnom profesoru Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija je aktivnost ostavila značajne tragove na gotovo svim poljima djelovanja arhitekta, a posebno na afirmaciji stvaralaštva na području stambene arhitekture.
Nagrada "DRAGO GALIĆ" dodjeljuje se u obliku plakete sa likom arhitekta Drage Galića, rad akademskog kipara Kažimira Hrastea.
(3) Nagradu "BERNARDO BERNARDI" ustanovilo je Predsjedništvo Saveza arhitekata Hrvatske (SAH) 1989. godine, radi izdvojenog i potpunijeg vrednovanja arhitektonskog i dizajnerskog dostignuća na području unutrašnjeg uređenja i to kao godišnju nagradu za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja;
Nagrada "BERNARDO BERNARDI" nosi ime po arhitektu (1921–1985) čija je stručna aktivnost ostavila duboke tragove na plastično-oblikovnom polju arhitektonskog djelovanja, a posebno na afirmaciji stvaralaštva na području dizajna i unutrašnjeg uređenja. Odabirom imena arhitektonske nagrade željela se naglasiti širina mogućeg djelovanja arhitektonskog stvaralaštva te stimulirati rad i vrhunske rezultate na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja.
Nagrada "BERNARDO BERNARDI" dodjeljuje se u obliku plakete sa likom arhitekta Bernarda Bernardia, rad akademskog kipara Vaska Lipovca.
(4) Nagradu "NEVEN ŠEGVIĆ" ustanovila je Skupština Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) 1997. godine, sa ciljem promoviranja publicističke, kritičke, znanstveno-istraživačke i teorijske misli tiskane o arhitekturi;
Nagrada "NEVEN ŠEGVIĆ" nosi ime po arhitektu (1917-1992) i dugogodišnjem sveučilišnom profesoru Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija je između ostalog, publicistička aktivnost u urbanističko-arhitektonskim kulturološkim studijama, kao i svojim neposrednim i britkim mislima izrečenim originalnim stilom, te slojevitošću i kompleksnošću dosegla sam vrh arhitektonske kritike te bila pokretač arhitektonske pojavnosti minulih desetljeća i čiji se utjecaj značajno odražavao u mnogobrojnim naraštajima hrvatskih arhitekata.
Nagrada "NEVEN ŠEGVIĆ" dodjeljuje se u obliku plakete, zajednički autorski rad akademskog slikara Ive Šebalja i arhitekta Nenada Fabijanića.
|
| |
|
| |
|
| povratak na vrh::ispis
|
|
Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata
l
|
|
|
Pozivnica /.pdf_120kb/ |
Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata
i svečano proglašenje dobitnika nagrada UHA za 2006. godinu
Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10, Zagreb
5. srpnja 2007. u 18:00 sati
Pozivnica
Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA)
Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb
Zagreb, 23. svibnja 2007.
NOMINACIJE ZA NAGRADE UHA-e U 2006. GODINI
Stručni savjet UHA Goran Rako (voditelj), Marko Dabrović, Ivana Ergić, Mladen Jošić, Sabina Majdandžić, Tomislav Petrinjak i Nikola Popić nominirao je godišnja ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2006. godini za nagrade UHA-e.
Nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupni životni opus, Udruženje hrvatskih arhitekata ove godine dodjeljuje arhitektu BOGDANU BUDIMIROVU iz Zagreba.
Dobitnik nagrade “NEVEN ŠEGVIĆ” za 2006. godinu je arhitekt VLADIMIR MATTIONI iz Zagreba za ukupni publicistički, kritički i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma.
Za pojedina područja arhitektonskog stvaralaštva, u preostale tri kategorije istaknute su nominacije najuspješnijih godišnjih ostvarenja.
Za godišnju nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u protekloj 2006. godini nominirani su:
Dječji vrtić i jaslice Markuševac, Zagreb
autori: Prof. dr. sc. Hildegard Auf Franć i Tin Franić
suradnici: Martina Bertina, Tajana Jaklenec
fotografija: Robert Leš; konstrukcija: Mladen Meštrović
vrtic-jaslice-auf-franic-sl.jpg
vrtic-jaslice-auf-franic-slika-29.jpg
Sportska dvorana OŠ Dubrava Vrbovec
autor: Igor Franić
suradnik: Simona Sović
franic-dubrava.jpg
franic-dubrava.jpg
Poslovna građevina Lumenart, Pula
autor arhitekture: Andrija Rusan, Rusan arhitektura d.o.o.; autor interijera: Dean Skira
autorska suradnja: Marijan Mirković i Ljerka Kabelka
fotografija: Damir Fabijanić
Rusan-lumenart-80.jpg
Rusan-lumenart-07.jpg
Rekonstrukcija i dogradnja OŠ "Tituš Brezovački", Špansko I u Zagrebu
autori: Vedran Pedišić i Emil Špirić
suradnici: Hrvoje Davidovski, Mladen Hofmann, Gordana Gregurić
fotografija: Sandro Lendler
skola-pedisic-spiric-01.jpg
skola-pedisic-spiric-02.jpg
Za nagradu “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2006. godini nominirani su:
Obiteljska kuća u Varaždinu
autori: Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić
suradnici: Majda Vidović i Barbara Vuković
kuca-varazdin-curkovic-zidaric.jpg
kuca-varazdin-curkovic-zidaric2.jpg
Višestambena zgrada POS Kraljevica
autori: Leo Modrčin - autor idejnog rješenja i Teufik Galijašević - odgovorni projektant
suradnici: Leo Modrčin/Ured Architecture/ suradnici Alan Chan, Dario Soloman, Aaron White; Teufik Galijašević/ suradnik Željko Suknaić
fotografija: Robert Leš
pos-kraljevica-leo-modrcin1.jpg
pos-kraljevica-leo-modrcin2.jpg
Mini stambeno naselje u Gračanima, Zagreb
autor: Prof. Hrvoje Njirić
suradnici: Tena Žic i Juan J. Nuňez Andrade
gracani-hnjiric.jpg
gracani-hnjiric2.jpg
Dogradnja i rekonstrukcija obiteljske kuće, Kustošija, Zagreb
autor: Veljko Oluić
fotografija: Damir Fabijanić
kuca-kustosija-oluic1.jpg
kuca-kustosija-oluic2.jpg
U kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2006. godini za nagradu “BERNARDO BERNARDI” nominirani su:
Novi stalni postav izložbe Memorijalnog muzeja JUSUP Jasenovac
Stjepana Radića 47, Jasenovac
arhitektura
autor: Helena Paver Njirić
suradnici: Ana Krstulović, Marin Kaliterna,
Anči Bošnjak, Vesna Kovačević;
konstrukcija, detalji: Berislav Medić;
izložba - koncepcija i postav
autorica: Leonida Kovač
multimedija: Dubravko Kuhta Tesla
fotografija: Damir Fabijanić
helena-paver-njiric_jasenovac1.jpg
helena-paver-njiric_jasenovac2.jpg
Rekonstrukcija i dogradnja poslovne zgrade Plinacro u Zagrebu
autor: Studio a, Nenad Kondža
koautori: Kornelija Kondža i Irena Vitasović
suradnici: konstrukcija Želimir Frančišković; elektroinstalacije Erol Čičić; strojarske instalacije Milan Kugler; vodovod i kanalizacija Josip Haraminčić
kondza-plinacro.jpg
kondza-plinacro2.jpg
Piece of cake, Importanne Galleria u Zagrebu
autori: Ivana Franke i Petar Mišković
fotografija: Kristina Lenard i Robert Leš
franke-miskovic.jpg
franke-miskovic2.jpg
Učionica obrazovnog centra, Spomen područje Jasenovac
autori: Produkcija 004 d.o.o. - Juri Armanda, Davor Katušić, Martina Ljubičić, Ranko Lipovac, Jana Kocbek i Karl Geisler
suradnici: Senka Skenderović, Tomislav Vlainić, Ivica Majdak
produkcija004-jasenovac1.jpg
produkcija004-jasenovac2.jpg
za Stručni savjet UHA
doc. Goran Rako
dopredsjednik UHA i voditelj Stručnog savjeta UHA |
| |
|
| |
|
| povratak na vrh::ispis
|
|
NOMINACIJE ZA NAGRADE UHA-e U 2006. GODINI
l
|
|
|
|
Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA)
Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb
Zagreb, 23. svibnja 2007.
NOMINACIJE ZA NAGRADE UHA-e U 2006. GODINI
Stručni savjet UHA Goran Rako (voditelj), Marko Dabrović, Ivana Ergić, Mladen Jošić, Sabina Majdandžić, Tomislav Petrinjak i Nikola Popić nominirao je godišnja ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2006. godini za nagrade UHA-e.
Nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupni životni opus, Udruženje hrvatskih arhitekata ove godine dodjeljuje arhitektu BOGDANU BUDIMIROVU iz Zagreba.
Dobitnik nagrade “NEVEN ŠEGVIĆ” za 2006. godinu je arhitekt VLADIMIR MATTIONI iz Zagreba za ukupni publicistički, kritički i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma.
Za pojedina područja arhitektonskog stvaralaštva, u preostale tri kategorije istaknute su nominacije najuspješnijih godišnjih ostvarenja.
Za godišnju nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u protekloj 2006. godini nominirani su:
Dječji vrtić i jaslice Markuševac, Zagreb
autori: Prof. dr. sc. Hildegard Auf Franć i Tin Franić
suradnici: Martina Bertina, Tajana Jaklenec
fotografija: Robert Leš; konstrukcija: Mladen Meštrović
vrtic-jaslice-auf-franic-sl.jpg
vrtic-jaslice-auf-franic-slika-29.jpg
Sportska dvorana OŠ Dubrava Vrbovec
autor: Igor Franić
suradnik: Simona Sović
franic-dubrava.jpg
franic-dubrava.jpg
Poslovna građevina Lumenart, Pula
autor arhitekture: Andrija Rusan, Rusan arhitektura d.o.o.; autor interijera: Dean Skira
autorska suradnja: Marijan Mirković i Ljerka Kabelka
fotografija: Damir Fabijanić
Rekonstrukcija i dogradnja OŠ "Tituš Brezovački", Špansko I u Zagrebu
autori: Vedran Pedišić i Emil Špirić
suradnici: Hrvoje Davidovski, Mladen Hofmann, Gordana Gregurić
fotografija: Sandro Lendler
Rusan-lumenart-80.jpg
Rusan-lumenart-07.jpg
Za nagradu “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2006. godini nominirani su:
Obiteljska kuća u Varaždinu
autori: Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić
suradnici: Majda Vidović i Barbara Vuković
Višestambena zgrada POS Kraljevica
autori: Leo Modrčin - autor idejnog rješenja i Teufik Galijašević - odgovorni projektant
suradnici: Leo Modrčin/Ured Architecture/ suradnici Alan Chan, Dario Soloman, Aaron White; Teufik Galijašević/ suradnik Željko Suknaić
fotografija: Robert Leš
Mini stambeno naselje u Gračanima, Zagreb
autor: Prof. Hrvoje Njirić
suradnici: Tena Žic i Juan J. Nuňez Andrade
Dogradnja i rekonstrukcija obiteljske kuće, Kustošija, Zagreb
autor: Veljko Oluić
fotografija: Damir Fabijanić
U kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2006. godini za nagradu “BERNARDO BERNARDI” nominirani su:
Novi stalni postav izložbe Memorijalnog muzeja JUSUP Jasenovac
autori: Helena Paver Njirić
suradnici: Ana Krstulović, Marin Kaliterna, Anči Bošnjak, Vesna Kovačević; konstrukcija, detalji: Berislav Medić; postav izložbe: Leonida Kovač; multimedija: Dubravko Kuhta Tesla; fotografija: Damir Fabijanić
Rekonstrukcija i dogradnja poslovne zgrade Plinacro u Zagrebu
autor: Studio a, Nenad Kondža
koautori: Kornelija Kondža i Irena Vitasović
suradnici: konstrukcija Želimir Frančišković; elektroinstalacije Erol Čičić; strojarske instalacije Milan Kugler; vodovod i kanalizacija Josip Haraminčić
Piece of cake, Importanne Galleria u Zagrebu
autori: Ivana Franke i Petar Mišković
fotografija: Kristina Lenard i Robert Leš
Učionica obrazovnog centra, Spomen područje Jasenovac
autori: Produkcija 004 d.o.o. - Juri Armanda, Davor Katušić, Martina Ljubičić, Ranko Lipovac, Jana Kocbek i Karl Geisler
suradnici: Senka Skenderović, Tomislav Vlainić, Ivica Majdak
za Stručni savjet UHA
doc. Goran Rako
dopredsjednik UHA i voditelj Stručnog savjeta UHA |
| |
|
| |
|
| povratak na vrh::ispis
|
|
Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata NAGRADE UHA-e u 2005. GODINI
l
|
|
|
|
 
Zagreb, 16. – 28. lipnja 2006. Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2
U Gliptoteci HAZU 16.06.2006. je svečano otvorena izložba realizacija hrvatskih arhitekata u 2005. godini i uručene plakete dobitnicama nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za proteklu godinu.
Izložbu je otvorio izaslanik predsjednika Republike prof. Siniša Tatalović, i bit će otvorena do 28.06.2006.
Na ovogodišnjoj izložbi predstavljeno je 158 autorskih ostvarenja, a sudjelovala su 172 autora sa 225 suradnika.
Nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupni životni opus dobio je
dr.sc. RADOVAN MIŠČEVIĆ
Radovan Miščević, laureat nagrade za životno djelo
Nagrada za životno djelo arhitektu urbanistu Radovanu Miščeviću dodjeljuje se u trenutku kada je u pripremi za tisak njegova knjiga «FENOMEN GRADA -urbanizam, arhitektura, umjetnost, voda i priroda u gradu».
Upravo ova činjenica najbolje govori o njegovoj neiscrpnoj radnoj energiji, optimizmu i vjeri u opravdanost društvenog i stručnog angažmana.
Preko polovine stoljeća bavi se s velikim uspjehom prostornim i urbanističkim planiranjem, arhitektonskim projektiranjem, te znanstveno istraživačkim radom, duboko vjerujući u humanističko opredjeljenje u kojemu sagledava smisao i bit svoga djelovanja.
Naglašavao je važnost i neophodnost interdisciplinarnog rada, neodvojivost urbanizma i arhitekture u procesu izgradnje grada, ekološki prihvatljivi održivi razvoj, a posebnu pažnju i napore usmjeravao je na društveni i socijalni kontekst planiranja.
U svojoj najavljenoj novoj knjizi sažeo je svoja dugogodišnja istraživanja : «Čovjek je izgradio grad, izvorišta civilizacije i kulture našega svijeta. Grad su ljudi «.
Osnovni biografski podaci :
Rođen je 9.12. 1925. U Osijeku završava osnovnu školu i gimnaziju, a paralelno i umjetničku školu prof. Švage-Lešića. Nakon gimnazije 1946. upisuje Tehnički fakultet - Arhitektonski odsjek Sveučilišta u Zagrebu, na kojem 1953.diplomira kod prof. Alfreda Albinija. Za vrijeme studija postaje demonstrator na katedri za projektiranje prof. Zdenka Strižića. Nakon diplome radi kao asistent na katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta do 1959. Istodobno se zapošljava u Urbanističkom institutu SR Hrvatske gdje radi na dužnostima samostalnog planera-projektanta i rukovoditelja stručnog tima za urbanizam i arhitekturu. Završio je specijalistički staž «Prostor i industrijska izgradnja stanova» pod pokroviteljstvom Vlade Republike Francuske 1975.u Parizu.
Doktorsku disertaciju obranio je 1978. na temu «Procesi i planiranje urbane transformacije metropolitanskih aglomeracija s primjenom na situaciju grada Zagreba».
Predavao je kao izvanredni profesor na Višoj građevinskoj školi u Zagrebu i Osijeku, te na poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, gdje postaje mentor i član povjerenstva za obranu magistarskih radova i disertacija. Zvanje znanstvenog savjetnika stekao je 1988. U svojstvu zamjenika direktora Urbanističkog instituta odlazi u mirovinu 1991., ali i dalje do danas aktivno radi na svim područjima društveno – stručnih djelatnosti.
Znanstveno – istraživački rad
U Urbanističkom institutu osniva i vodi Centar za znanstveno istraživački rad. Kontinuirano se bavi znanstvenim radom u okviru kojega se ističe izrada Metodologije urbanog i prostornog planiranja, koju preuzimaju sve planerske institucije u zemlji. Uz objavljivanje rezultata znanstveno-istraživačkog rada i brojnih tekstova u stručnim i znanstvenim časopisima, posebno ističemo studiju «Prema antologiji urbanističkog i prostornog planiranja u Hrvatskoj» objavljenu u časopisu «Arhitektura» br. 214 1998., te Studiju i prijedlog osnivanja znanstveno- tehnološkog parka Hrvatske u Zagrebu. Objavio je i monografiju «Planovi, projekti i realizacije – radovi 194-1987 », te značajne referate na kongresima i savjetovanjima u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je na izložbama Zagrebačkog salona arhitekture od 1965. do 1985.
Značajnija društvena priznanja
Za uspješan rad i značajan stručni doprinos primio je brojna istaknuta priznanja, od kojih se izdvajaju Orden rada sa zlatnim vijencem za doprinos obnovi grada Skopja, Veliko priznanje Skupštine grada Osijeka i Nagrada grada Zagreba. Posebna priznanja dobiva od Centra suvremene europske kulture u Barceloni za obnovu europskog javnog prostora na primjeru uređenje priobalja u Osijeku, te od OUN-a za Generalni urbanistički plan grada Conakrya u Gvineji.
Značajni prostorni i urbanistički planovi
U sklopu Urbanističkog instituta radio je na brojnim najsloženijim zadacima od kojih se ističu: Generalni urbanistički planovi za gradove Osijek, Vukovar i Pula, te Prostorni plan zagrebačke regije uz istodobnu suradnju na Generalnom urbanističkom planu «Zagreb 2000».
Uspješno je izradio Planove uređenja nacionalnih parkova Plitvička jezera i Brijuni, te Plan obnove i oživljavanja osječke tvrđe. Autor je raznovrsnih urbanističkih i urbanističko-arhitektonskih projekata naselja, gradskih središta i javnih urbanih prostora. Od radova izvan naše zemlje posebno treba naglasiti Generalni urbanistički plan glavnog grada Gvineje i projekt Centra gvinejske vlade.
Značajni javni urbanističko – arhitektonski natječaji
S velikim uspjehom sudjeluje na arhitektonskim i urbanističko–arhitektonskim natječajima u zemlji i inozemstvu, gdje dobiva sveukupno 18 prvih ili drugih nagrada. Ovom prilikom treba od nagrađenih radova istaknuti :
Urbanističko rješenje poluotoka Zadra 1954. s B. Vasiljevićem i B. Petrovićem, Međunarodni natječaj za centar Skopja 1965. s F.Wenzlerom, gdje dijeli I. nagradu sa svjetski poznatim K. Tangeom, Urbanističko arhitektonsko rješenje centra Kvaternikov trg u Zagrebu 1980., Urbanističko arhitektonsko rješenje centra Vukovara 1984., Urbanističko arhitektonsko rješenje centra Bihaća 1987. (sva tri rada s Lj. Miščevićem), te značajna priznanja na međunarodnim natječajima u Helsinkiju za ESPO novi centar 1967. s M. Maretićem i u Berlinu za Idejno rješenje gradskog središta Spreeinsel 1994. s Lj. Miščevićem.
Značajne realizacije
Od arhitektonskih projekata uspješno je izvedeno 15 realizacija, koje potvrđuju svestranost autorovog djelovanja i vjeru u sintezu arhitekture i urbanizma. Posebno treba istaknuti Zavod za socijalno osiguranje u Osijeku 1960., stambenu zgradu u Nazorovoj u Zagrebu 1961., poslovno stambene objekte «Blok centar» u Osijeku i prvu pješačku zonu u gradu1962., hotelske zgrade «Zlatne stijene» u Puli 1967. i značajnu realizaciju uređenja priobalja u Osijeku tzv. Copacabanu, koja danas postaje ogledni primjer uspješnoga javnog gradskog prostora.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Nagrada “NEVEN ŠEGVIĆ” dodijeljena je mr.sc. MIĆI GAMULINU
za ukupni publicistički, kritički i teorijski rad na području arhitekture i urbanizma
Mr. sc. Mića Gamulin
Razlozi zbog kojih je Nagrada″NEVEN ŠEGVIĆ″ ustanovljena koincidiraju s razlozima publicističke prisutnosti arhitekta Miće Gamulina u urbanističko-arhitektonskim i kulturološkim polemikama tijekom posljednjih dvadeset godina.
Njegova prisutnost karakterizirana neposrednošću, slojevitošću i originalnim stilom, realizirana je s više od 400 članaka objavljenih u dnevnom i stručnom tisku /Slobodna Dalmacija, Danas, Start, ČIP, ARHITEKTURA, ORIS/ koji britkošću i kompleksnošću izrečenih misli dosežu sam vrh hrvatske arhitektonske kritike.
No, njegov izričaj nije vezan samo uz tiskane medije. Brojna sudjelovanja u radijskim i televizijskim emisijama, te pokretanje web stranice arhitektra.info omogućili su prostor za brzu razmjenu informacija među arhitektima, te dijalog neopterećen uređivačkim ograničenjima dnevnog tiska.
Upravo zbog toga, ali i zbog činjenice da je jedan od pionira predstavljanja publicističke, kritičke, znanstveno-istraživačke i teorijske misli o arhitekturi u web prostoru, arhitekt Miće Gamulin zauzima posebno mjesto na suvremenoj arhitektonskoj sceni u Hrvatskoj.
U kojoj je mjeri ta forma razmjene informacija i znanja utjecala na novija urbanističko-arhitektonska zbivanja dovoljno svjedoče polemike o slučaju A.F.C.O., žnjanskim planovima ili uređenju Rive objavljeni na stranici www.arhitektura.info
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Za godišnju nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u protekloj 2005. godini nominirani su:
Poljoprivredna i veterinarska škola u Osijeku
autor: prof. Mladen Jošić iz Zagreba
suradnici: Davor Silov, Vedran Kovač, Iva Letilović
  
Područna škola Putnikovići, u Putnikovićima na Pelješcu
autor: Igor Franić iz Zagreba
suradnici: Tajana Derenčinović, Bernarda Dilberović
  
Dječji vrtić i jaslice „Malešnica“ u Zagrebu
autori: Boris Duplančić i Vedran Duplančić iz Zagreba
suradnik: Marija Rančić
  
Agronomski fakultet, Paviljon 6, u Zagrebu
autori: prof.dr.sc. Hildegard Auf Franić i Veljko Oluić iz Zagreba
suradnik: Marina Bertina
  
Nagradu “VIKTOR KOVAČIĆ” za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u protekloj 2005. godini dobio je
prof. MLADEN JOŠIĆ za Poljoprivrednu i veterinarsku školu u Osijeku
Smještena izvan grada, na vjetrometini usred panonske nizine, daleko od bilo kakvog urbanog elementa na kojeg bi se nastavljala, iznikla je poljoprivredna i veterinarska škola u Osijeku.
Arhitekt je znao da mora stvoriti vlastiti kontekst, vlastiti «list je list, ali je i malo stablo, kuća je kuća, ali je i mali grad», kako bi dobila karakter.
Koristeći elemente školske zgrade okružuje mjesto koje postaje dvostruko središte, unutrašnje za ružno vrijeme, vanjsko za lijepo. Čini to tako da izrazito izduženu parcelu koja završava školskom zgradom «razrezuje» i ravnicu presavija u tribinu okrenutu onima koji dolaze iz grada.
Svi prostori teže «landscape office-u» i bježe od nizanja ureda iz administrativnog tipa zgrada. Posebno uspjeli element je sportska dvorana s naboranim stropom / krovom i galerijom ispred uprave koja gleda na igralište. Ali kao što se prosječni građanin ove zemlje opire «landscape office-u», jer ne može «ko pošten čovjek» čitati novine za vrijeme radnog vremena, tako se učitelji opiru transparentnim zidovima i tu dolazimo u područje u kojem nam se arhitektove zamisli čine preoptimističnima.
Govorimo to prije svega misleći na elemente zaštite učionica od sunca gdje koristi osjetljive detalje koji negdje drugdje, zapadnije, zaista normalno funkcioniraju, ali kod nas još uvijek bolje funkcioniraju znatno robusniji detalji. Zamjerke ovom projektu nemjerljive su ostvarenim arhitektonskim i nadasve urbanim kvalitetama.
Mali školski grad s mediteranskim trgom na kraju ravnice ušao je na velika vrata u hrvatsku arhitekturu.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Za nagradu “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2005. godini nominirani su:
Stambena građevina Pag, u Pagu
autorice: Andreja Ilijanić i Dragana Milenković iz Zagreba
  
Stambena građevina „Žnjan 4“ na Žnjanu u Splitu
autor: Neno Kezić iz Splita
autorska suradnja: Matea Marinović
  
Obiteljska vila u Primoštenu
autor: Oliver Grigić iz Osijeka
suradnik: Željka Jurković
  
Ljetnikovac u Dolini kardinala u Krašiću
autor: Tihomil Matković iz Zagreba
suradnik: Irena Matković
  
Kuća „G“ u Zagrebu
autor: prof. Nenad Fabijanić iz Zagreba
projektna suradnja: mr.sc. Sonja Tadej, Marija Grković, Zvonimir Pavković
suradnik: Željko Pavlović
  
Nagradu “DRAGO GALIĆ” za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2005. dobio je
TIHOMIL MATKOVIĆ za Ljetnikovac u Dolini kardinala u Krašiću
Što kuću Matković u Krašiću čini vrijednom godišnje nagrade «Drago Galić» za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u protekloj godini?
Njen jednostavan i jasan tlocrt kojeg slijedi logičan presjek, putem kojih arhitekt uspješno reinterpretira tradicionalnu gradnju longitudinalnih pokupskih kuća s drvenim ganjkom. Ideju ganjka, centra zbivanja i fokusne točke svih funkcija tradicionalne kuće preuzima terasa, to jest dvorište, koje je produženi dio dnevnog boravka s galerijom. Postavom jednostavnog zida između kuće - dvorišta i livade arhitekt stvara još jedan boravak, s nebom umjesto krova.
Fokusno mjesto kuće je dnevni prostor, podjednako vanjski i unutrašnji. Kupa je prisutna tamo gdje treba: na terasi, vanjskom dnevnom boravku - dvorištu i u spavaćim sobama.
Jednostrešni limeni krov na uzdužnim nosivim zidovima, ožbukanim ili obučenim u kamen, pergola i žljebovi, drvene obloge pročelja, detaljima i odabirom materijala čine kuću svakodnevnom, skoro «presvakodnevnom».
Kuća je građena rječnikom koji omogućuje gradnju današnjem lokalnom graditelju, ali ne elementima već detaljima iz «samoposluge». Misao arhitekta, makar materijalizirana i kroz običnost, daje vrijednost arhitektonskom djelu i odgovor na pitanje postavljeno u prvoj rečenici.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
U kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2005. godini za nagradu “BERNARDO BERNARDI” nominirani su:
Atelier SB u Zagrebu
autorica: Vedrana Ergić iz Zagreba
suradnik: Damir Mance
  
Hamham ugostiteljski sklop u Zagrebu
autorica: Ivana Dabrović iz Zagreba
koautorica: Ivana Žuanić, suradnik: Damir Gamulin
  
Ljetna terasa bistroa E&D u Puli
autori: Marijana Zlatec, Nataša Tiška Vrsalović i Srećko Andraši
suradnici: Dean Skira, Hrvoje Vodopija projekt rasvjete, Elvin Čordić oprema
  
„RIINFO“ - Informativni centar Grada Rijeke na Korzu u Rijeci
autor: Petar Mišković iz Rijeke
suradnici: Marijana Rajčić – logo; Robert Leš – fotografije
  
Hrvatski paviljon na svjetskoj izložbi EXPO 2005 u Aichiju u Japanu
autori: 3LHD, Damir Fabijanić i Dalibor Martinis iz Zagreba
projektni tim: arhitektura – S. Begović, M. Dabrović, T. Grozdanić, S. Novak + Yasuaki Tanago, Irena Mažer
suradnja: H. Vidović, R. Ilić, P. Kukuljica, D. Lušičić, Z. Marčić, M. Mikelić, I. Milonja, J. Velnić
  
Nagradu “BERNARDO BERNARDI” za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2005. dobili su 3LHD, DAMIR FABIJANIĆ i DALIBOR MARTINIS za Hrvatski paviljon na svjetskoj izložbi EXPO 2005 u Aichiju u Japanu
Privremeni interieur standardiziranog paviljona proizvodnjom događaja pomoću arhitektonskih i ne-arhitektonskih sredstava na metaforičan, izražajno reduciran i suptilan način interpretira temu svjetske izložbe i re-prezentira dio naše stvarnosti.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Fotografije s otvorenja:
    
Realizacije iz 2005. godine valorizirao je Stručni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata u sastavu; Goran Rako dia/Zagreb, Ivana Ergić dia/Zagreb, Nenad Kondža dia/Zagreb, Sabina Majdandžić dia/Osijek, Tomislav Petrinjak dia/Zagreb, Nikola Popić dia/Split i Branimir Rajčić dia/Zagreb.
Ilustracije nagrađenih i nominiranih radova na www.iskon.hr
_ Udruženje hrvatskih arhitekata
_ Trg bana Josipa Jelačića 3/I
_ 10000 Zagreb _ Croatia
_ tel. +385 1 4816140, 4816151
_ fax +385 1 4816197
_ nela@uha.hr, marina@uha.hr www.uha.hr |
| |
|
| |
|
| povratak na vrh::ispis
|
|
Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2004. godini
l
|
|
|
|
Čast nam je pozvati Vas na otvorenje Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2004. godini, u četvrtak 17. studenog 2005. godine u 19.00 h u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku, Europske avenije 9.
Organizacija izložbe: Društvo arhitekata grada Osijeka.
  
  
_____________________________________________________________________________
|
| |
|
| |
|
| povratak na vrh::ispis
|
|
|
|
|
|
|
|
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
)){kind=small}
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
))
)){kind=small}
))
))
))
))
))
))
))
))