S pet milijuna posjetitelja godišnje, londonska Tate Modern najposjećenija je galerija u Europi. Nekadašnja elektrana prenamijenjena u galeriju ne može izdržati taj protok ljudi pa dogradnju potpisuju autori izvornog projekta Herzog i de Meuron. U Tateu je retrospektivna izložba Gilberta i Georgea. Poslije Londona ovi britanski umjetnici dolaze u Zagreb i njihovom izložbom otvorit će se novi Muzej suvremene umjetnosti Igora Franića. Muzej Narona, smješten na mjestu arheološkog nalazišta s najbrojnijom skupinom rimskih carskih kipova iz 1.stoljeća prije nove ere, otvoren je na Dan Muzeja 18. svibnja, a Goran Rako za njega je dobio godišnju nagradu Vladimir Nazor. Nagradu Europske arhitekture Mies van de Rohe dobili su Mansilla + Tunon za MUSAC, muzej suvremene umjetnosti u Leonu. U užoj je konkurenciji bio i Muzej u gradu Sinas u Portugalu kojeg su autori Francisco Aires Mateus i Manuel Aires Mateus te Muzej Mercedes-Benz Studija UN u Stuttgartu. Putujuću izložbu Art centra Basel „Muzeji novog doba“, na kojoj su i Muzej za umjetnosti 21. stoljeća u Rimu Zahe Hadid ili Muzej Stevena Holla u Kansasu, pratila je teza kako su muzeji katedrale novog doba zbog sve većeg financijskog ulaganja u njih i snažnog vizualnog pečata. Sve su to bili razlozi zašto smo muzeje izabrali kao vodeću temu novog broja ČIP-a.

Inače, radovi koji su ušli u konkurenciji za nagradu Mies van de Rohe izlažu se u Barceloni, a prvi put su na izložbu izabranih radova uvršteni i radovi hrvatskih arhitekata - Morske orgulje Nikole Bašića i Osnovna škola na Krku Saše Randića i Idisa Turata. U međunarodni su kontekst smješteni i arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina sa knjigom „Digitalizacija stvarnosti“ Nigela Whiteleya, koja je objavljena u ediciji IT Revolution in Architecture. O arhitekturi je šira javnost puno raspravljala, a najviše se razgovaralo o splitskoj Rivi, od ocjene čiste desetke na naslovnici splitskih dnevnih novina do polemika kojima je ovaj projekt obuhvaćen sa svih društvenih aspekata: što je i kako o rivi govorio vox populi u ovom broju ČIP-a priredila nam je Jelena Zanchi. Puno se raspravljalo i o GUP-u, a potaknuta je i rasprava do kojih granica može ići agresivnost reklame. Ponekad se čini da se u bučnim raspravama najslabije čula riječ struke. Činjenica da se stvaraju projekti koji bude takvo zanimanje u široj javnosti dobar je uvod u Kongres arhitekata kojemu će u listopadu ove godine tema biti upravo odgovornost.

Imate li prijedloge ili pitanja, molimo vas da nam ih pošaljete na mail adresu nakladnistvo@uha.hr   

Patricia Kiš