U Zagrebu je 19. listopada 2006.g. svečano otvoren 41. zagrebački salon arhitekture;
izložba radova hrvatskih arhitekata nastalih u razdoblju od 2003. – 2006. godine
Prema autorskom konceptu Darka Fritza izložbeni postav ove godine izašao je
iz zatvorenog galerijskog prostora na platna postavljena na konstrukciju na
Trgu bana J. Jelačića tzv. gradski forum.
41. zagrebački salon otvorio je izaslanik gradonačelnika Zagreba,
mr.sc. Slavko Dakić dipl.ing.arh., pročelnik Gradskog ureda za
strategijsko planiranje i razvoj.
Na otvorenju su dodijeljene nagrade 41. zagrebačkog salona prema
odluci selektora Manuela Gause. Izložba će trajati do 19. studenoga 2006.g.



Gradska kavana, 19.10.06. _ nina obuljen . sasa randic . slavko dakic . manuel gausa

- -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- ------||     UVOD      ||------|   
- -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Procesi transformacija suvremenih urbanih teritorija u središtu su
različitih profesionalnih i općih diskusija. Sve značajnije svjetske
arhitektonske izložbe problematiziraju odnos arhitekture i razvoja
prostora, okrećući se od internih arhitektonskih preokupacija prema
reafirmaciji uloge arhitekture u oblikovanju suvremenog prostora.
Povratak ovim temama otvara pitanje u kojoj je mjeri arhitektura
zaslužna i je li u mogućnosti, ako ne kontrolirati, onda barem utjecati
na suvremene procese koji oblikuju gradove?
Salon je u tom svjetlu neobična manifestacija, jedna od rijetkih
nacionalnih izložbi arhitekture koja nije tematski određena. Dakle,
izložba koja ne samo da nije okrenuta suvremenim preokupacijama
nego i dalje predstavlja selektirani presjek arhitektonske produkcije.
Je li ovakav format izložbe primjeren suvremenom trenutku?
Hrvatski prostor više od ostalih sredina odražava povijesnu
dinamičnosti svog nastanka. Položaj hrvatske na sudaru velikih
geopolitičkih sustava dramatično je prenosio i najmanji tektonski
poremećaj na hrvatski prostor, mijenjajući ulogu hrvatskih gradova, a
time usmjeravajući i njihov razvoj. Prostorni i povijesni diskontinuiteti
jasno su vidljivi u strukturi hrvatskih gradova.
U takvu okruženju razvoj gradova bio je manje posljedica
izgrađenih kolektivnih politika, a više niza individualnih praksi. Isti
položaj određuje i suvremeni trenutak, gdje arhitektura nastaje u
nestabilnom ekvilibriju pravila, javnosti, profita i individualnosti. I
dalje hrvatski prostor ne oblikuju artikulirane prostorne politike, nego
individualna inovativnost pojedinih projekata.
Utoliko izložba koja predstavlja presjek produkcije i dalje ima jasnu
ulogu.

Povijesno iskustvo življenja u nestabilnom okruženju može biti
dragocjeno u novim suvremenim okolnostima, gdje sada i europski
prostor prolazi kroz proces redefiniranja granica i pravaca razvoja.
Prepoznavanje tendencija i trendova unutar hrvatskog okvira
značajno je za razgovor o razvoju suvremenog teritorija i pokušaj
definiranja arhitektonske politike.
Odgovor na suvremene izazove hrvatskog prostora u
novim geografijama nikako ne može biti rezultat nekritičke i
pojednostavljene primjene globalnih modela, nego isključivo lokalnih
inovativnih praksi.
U tom pogledu je prepoznavanje arhitektonske produkcije, koliko
god osjetljivo i krhko izgledala u odnosu na okruženje u kojem
nastaje, prvorazredno kulturno pitanje. U kojoj mjeri će hrvatska
uspjeti očuvati svoju prepoznatljivosti, odnosno stvarati i stvoriti
novu, ovisi o tome koliko će biti u stanju očuvati osjetljivi balans koji
omogućuje inovativnu i dinamičnu arhitektonsku scenu.

Saša Randić

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------