Međunarodni arhitektonski internet natječaj na temu
“U potrazi za etikom”

Na međunarodnom arhitektonskom internet natječaju na temu
“U potrazi za etikom” svi su imali pravo sudjelovanja s najviše
dva prijedloga koja konceptualno preispituju pojmove dobra i zla
kroz arhitekturu. Natječaj ima za cilj biti orijentacijskom točkom
revalorizacije arhitekture. Prema riječima selektora, iskonske
kvalitete arhitekture kao humanističke i održive discipline su u
potpunosti zanemarene u suvremenim diskursima. Onima koji takve
postavke smatraju previše radikalnim i pretencioznim, natječaj
nudi slijedeće podnaslove Etika je lijepo i Arhitektura je dobra stvar
te time potiče istraživanja o reestetizaciji ili motivaciji kao takvoj.
Prijedlozi su mogli biti u formi projekta, konceptualizacije, realizacije,
video rada, interaktivnog kompjuterskog rada, web projekta ili
teksta. Natječaj je bio otvoren za sve profesionalce i studente
koji djeluju na području arhitekture i urbanog planiranja, uređenja
krajobraza, grafičkog dizajna, industrijskog dizajna i ostalih disciplina
koje se temelje na vizualnoj interpretaciji stvarnosti. Na prijedlog
selektora, Organizacijski odbor dodijelio je nagrade međunarodnog
arhitektonskog internet natječaja 41. zagrebačkog salona. Nagradni
fond iznosio je 24 000 kn.

Arhitektura je dobra stvar

Kad mi je Organizacijski odbor Salona predložio da formuliram temu
internetskog natječaja i selektiram radove za njega, bio sam svjestan
da je Zagrebački salon arhitekture iznimno važna manifestacija jer
je jedna od onih rijetkih energetskih točaka kroz koje se hrvatska
arhitektura poosobljava, strukturira, nameće teme i vrijednosti. Bez
obzira na to koliki su intelektualni ili prostorni dosezi arhitekture, ili
još upitnije hrvatske arhitektonske scene.
Danas je hrvatska arhitektura lišena ozbiljnih kontekstualnosti, čak
i onih banalnih koje daje novac, ili ozbiljnija ideologija, pa se čak i
dobra arhitektura isprazno šepuri svojim perfekcionističkim dizajnom
i rafiniranošću. Nedostatak bilo kakva intelektualnog napora koji bi
korespondirao s nečim drugim osim s liberalnim poduzetništvom, ili
taštinom, poguban je jer arhitekturu gura u limb servilne uslužnosti.
U takvoj situaciji činilo mi se jedino ispravnim implementirati u
nepostojeći stručni ili javni diskurs temu etičnosti. Bez straha da
ćemo biti optuženi za plagiranje ili repetiranje odrađenih idejnih
prostora. Samim tim što se tema etike pojavila u jednoj od sekcija
Salona, napravilo se po skromnijim mjerilima dovoljno. Inauguriran
je kontekst koji nam toliko nedostaje. Pomalo prustovski naslov
“U potrazi za etikom” trebao je stvoriti dinamicitet inspirativan
natjecateljima, ali u završnim fazama naslov je dorađen i trebao
je glasiti “Arhitektura je dobra stvar”. Natječaj je trebao afirmirati
arhitekturu kao djelatnost kojoj je imanentna dobrota i briga za
bližnje, a svi adirani aspekti poput politike, estetike samo su
zakomplicirali stvari da je izvorna ideja arhitekture uglavnom
degradirana do neprepoznatljivosti.
Tema je bila iznimno ambiciozna i fluidna, a radovi koji su pristigli
kao odgovori na postavljena pitanja mogu se najbolje strukturirati
prema jezičnosti, i to na urbanističke i arhitektonske, te metajezična
videa i tekstove. Metodološki radovi se dijele na vizionarske,
programatske, kritične i kontemplativne. Strukturirati tako heterogen
korpus nagradama nije bio lak zadatak, pa su nagrade dodijeljene
radovima koji afirmiraju intelektualni kontekst kao jedino moguće
ishodiše arhitekture, kao onu korektivnu dimenziju bez koje su
zloupotrebe arhitekture nepristojno lake i brutalno bolne.
:
Mice Gamulin, MA